Shrii Shrii Ánandamúrti

Shrii Shrii Ánandamúrti ili građanskim imenom Prabhát Raiņjan Sarkar (1921.-1990.), osnivač Ánanda Márge, od ranog je djetinjstva privlačio ljude svojom nesebičnom ljubavlju prema čovječanstvu, vodeći svoje sljedbenike putem samorazvoja. Prilagodivši izvorno znanje tantričke joge sadašnjem vremenu, razvio je filozofiju na znanstvenim i racionalnim osnovama, te sustav praktičnih vježbi za tjelesni, umni i duhovni razvoj.

U svojim govorima i tekstovima Shrii Shrii Ánandamúrti bavio se mnogim vidovima ljudskog djelovanja i postojanja. U razdoblju između 1955.-1990. godine objavljena mu je ukupno 261 knjiga. Mnoge knjige dao je kao diktate, dok su ostale sastavljene iz njegovih mnogobrojnih govora. Kada se je bavio duhovnim temama pisao je pod imenom Shrii Shrii Ánandamúrti, dok je o svjetovnim temama pisao pod imenom Prabhát Raiņjan Sarkar.

Sociologija: Shrii Shrii Ánandamúrti je rekao da u toku društvenog ciklusa uvijek prevladava jedna mentalna boja (osobito ustrojstvo uma pojedinca ili klase). Proširio je koncept klase ustanovivši da je ona socio-psihološka prije negoli čisto ekonomska ili društvena.

Povijest: Iznio je tvrdnju da je povijesni dinamizam ponajviše proizvod cikličke izmjene vladavine klasa. Dao je praktična sredstva za progresivni napredak društvenog ciklusa na način da se što je moguće više smanji problem klasnog ugnjetavanja.

Biologija: Evoluciju pokreće psihičko stremljenje živih bića; ona nije posljedica njihovih slučajnih mutacija.

Filozofija: Proširio je područje filozofije tako što je tradicionalnim granama (ontologiji, kozmologiji, metafizici i etici) dodao dvije nove filozofijske grane: znanost o umu i intuicijsku znanost.

Žene: Kada je govorio o ženama, običavao je reći da su muškarac i žena poput dva krila ljudskog društva. Ptica ne može letjeti samo s jednim krilom. Stoga je u svakom području djelovanja neophodna usklađena suradnja dok odnos potčinjenosti vodi društvo samouništenju.

Lingvistika: Objasnio je kako usklađenim djelovanjem pet donjih cakri nastaje govorni izraz. Također je povezao promjene u etimologiji s promjenama u fiziologiji i kolektivnoj psihologiji. Stvorio je lingvističku enciklopediju i bengalskom jeziku pridodao nekoliko tisuća novih riječi.

Fizika: Utvrdio je da su osnovne čestice materije od kojih su sastavljeni atomi mikrovite a ne subatomske čestice današnje kvantne fizike.

Kemija: Predložio je da se u kemijske formule, uz sadašnje molekularne podatke, uključe oznake o sadržaju slobodnih mikrovita; također je ustvrdio da na kemijske reakcije utječe kvaliteta i priroda mikrovita.

Arheologija: Kazao je da će istraživanja i iskopavanja u području Raŕha u Bengalu utvrditi postojanje civilizacije puno starije od najranijih civilizacija Mezopotamije i gornjeg Nila, doline Inda i doline Žute rijeke.

Ekonomija: Sadašnjem djelokrugu ekonomije dodao je nove grane: psiho-ekonomiju i narodnu ekonomiju; uveo je sustav decentraliziranog ekonomskog planiranja koji se zasniva na kooperativnom sustavu; također je dao novo teorijsko objašnjenje uzroka kulturne, psihičke i ekonomske depresije.

Nacije i države: Rekao je da će se tijekom vremena države trebati ujediniti u federacije i konfederacije pod jednom svjetskom vladom na temeljima zajedničke životne filozofije, istog društvenog i građanskog zakonika, zajedničkog ustavnog ustroja i raspoloživosti osnovnih životnih potrepština.

Spoznajna znanost: Ukazao je snažan učinak mikrovita na djelovanje uma. Između ostalog utvrdio je da se razvijeni ljudski um može koristiti mikrovitama za širenje novih ideja, a da negativne mikrovite mogu povećati snagu krutog, materijalističkog razmišljanja te tako ojačati imperijalizam.

Humanističke znanosti: Razlikovao je kulturu od pseudokulture i pokazao je da je svrha pseudokulture održavanje povoljnih uvjeta za psihičko i psiho-ekonomsko iskorištavanje i društvenu potlačenost.

Fiziološka psihologija: Ustanovio je da je sustav žlijezda s unutarnjim izlučivanjem fiziološki mehanizam putem kojega um djeluje na sve mentalne i emocionalne izražaje.

Etika: Dao je etički koncept koji nadilazi sukob između materijalističke etike fundamentalista i relativističke etike svjetovnih humanista. Ustvrdio je da moralnost osigurava mentalnu snagu i ravnotežu potrebnu za obavljanje duhovne prakse. Moralnost se zasniva na dva vala, jedan je psiho-fizičko zračenje kojem je potreban ispravan nadzor, a drugi je fizičko-psihičko kretanje koje se na pravilan način treba uskladiti s vanjskim svijetom.

Planiranje grada: Na primjeru svojeg modernog grada, Ánanda Nagara u okrugu Purulia u Zapadnom Bengalu, prikazao je praktično sredstvo za decentralizaciju gradskog naseljavanja i uklapanje prirode u ljudsko naselje na način da se sačuva i unaprijedi ekološka ravnoteža i u potpunosti osiguraju društvene, ekonomske, kulturne i duhovne potrebe.

Proučavanje duhovnosti: Iscrpno je opisao povijesni razvoj duhovnog kulta tantre i ukazao na važan tantrički utjecaj na buddhizam, taoizam, hinduizam i zen misticizam.

Ideologija osloboðenja: Utemeljio je neohumanizam, filozofiju koja ideološki ujedinjuje različite napredne pokrete, uključujući antiimperijalizam, prava životinja, ženska prava, građanska prava, zaštitu okoline i etički racionalizam. Neohumanizam ujedinjuje pokret za društveno oslobođenje s težnjom za duhovnim oslobođenjem.

Glazba: Rekao je: "Književnost, glazba i ples, odnosno umjetnost u cjelini bez misticizma ne ispunjava svoju istinsku svrhu." Stoga je kroz narodne napjeve i pučku liriku izrazio misticizam i ljubav prema Bogu.

Ustavni zakon: Predložio je novu Magna Chartu koja bi sadržavala temeljna načela i bila podloga svjetskog ustava. Također je predložio selektivni izborni sustav koji bi zamijenio današnje izobličene demokracije.

Farmakologja: Uveo je neke nove biljne i ajurvedske lijekove za uobičajene zdravstvene tegobe i oboljenja. Utvrdio je da na djelotvornost lijeka utječe njegov sadržaj mikrovita. Njegova teorija o mikrovitama dala je konceptualni okvir sposoban objasniti djelotvornost homeopatije i drugih ezoteričnih sustava liječenja.

Antropologija: Utvrdio je da su se evolucijske promjene od homo erectusa do homo sapiensa odigrale u području Zapadnog Bengala.

Obrazovanje: Podučavao je da je najvažniji vid obrazovanja moralnost povezana s pravilnom duhovnom praksom. Preispitao je svrhu obrazovanja te stavio naglasak na cjelovit razvoj sveukupne ljudske osobnosti i razvijanje univerzalističkog sentimenta prema čitavom svijetu.

Ekologija: Dao je moćan filozofijski koncept práme (skladne ravnoteže) za dovođenje u ravnotežu svih kultura s njihovim ekosustavima. U više od godinu dana prikupio je velike količine informacija o povijesti, primjeni, uzgoju, svojstvima i njezi različitih biljaka.

Evolucija i revolucija: Sarkárov PROUT (Teorija progresivnog korištenja) sadrži metode evolucije i revolucije potrebne da izazovu promjene u društvenom poretku. Metode ovise o relativnim čimbenicima, o vremenu, mjestu i osobi. Revolucija znači potpunu promjenu - potpunu preobrazbu u svim vidovima ljudskog života, odnosno na fizičkoj, psihičkoj i duhovnoj razini.

Planetologija: Predvidio je izmjenu položaja polova i raspravljao o vezi između magnetske promjene polova, osnog pomaka polova i dolaska ledenog doba.

Jogička znanost: Uveo je nove važne meditacijske vježbe. Dopunio je sustav intuicijske znanosti tako što je u njega uključio društveno djelovanje. Odbacio je predodžbu da se duhovna praksa može i treba raditi u izdvojenosti od društva, ustvrdivši da sádhaná bez služenja društvu vodi do duhovnog iskorištavanja.