Neohumanizam
Neohumanizam je kult ljubavi prema svim bićima u svemiru, živim i neživim.
Ljudska bića posjeduju intelekt i instinkt. Intelekt se može upotrijebiti razumno ili sentimentalno. Razumna upotreba intelekta (koja uključuje pridržavanje moralnih načela i obrazovanje na svjetovnom i duhovnom području) kao i proto-duhovna upotreba intelekta (koja uključuje princip društvene jednakosti i jedinstva i borbu protiv nepravde) vodi predanosti (Najvišoj Svijesti) i time napretku. Sentimentalna upotreba intelekta vodi dogmi i time degradaciji. Sentimentalna upotreba intelekta šteti kako pojedincu, tako i društvu. Skup sentimenata čini izam. Jedini sentiment koji ne ograničuje ljudski um jest predanički sentiment, a jedini izam kojem ljudi trebaju težiti jest univerzalizam.
Postoje dva tipa ograničavajućih sentimenata: geo-sentiment (privrženost određenom mjestu; bilo da je riječ o geo-religiji, geo-ekonomiji, geo-domoljublju ili nečemu drugome) i socio-sentiment (privrženost određenoj skupini; bilo nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj, klasnoj, kulturološkoj, političkoj ili nekoj drugoj). Socio-sentiment u svojem najužem obliku je privrženost obitelji, dok je u najširem obliku privrženost cjelokupnom ljudskom rodu (humanizam, tj. točnije rečeno obični humanizam). Gledano površinski, humanizam se čini plemenitim, ali pogleda li se malo dublje, humanizam ima dvije glavne mane. Prvo, može dovesti do stvaranja pseudo-humanizma u kojem dolazi do iskorištavanja ljudi. Drugo, ne obuhvaća druga bića, kao što su biljke i životinje. Prema tome humanizam jest nešto širi oblik socio-sentimenta, ali je i dalje socio-sentiment i kao takav je psihička bolest.
Bit neohumanističkog obrazovanja, koje se istodobno odvija na fizičkom, psihičkom i duhovnom području, su moralnost, duhovnost i uspješan spoj zapadnjačke ekstrovertne znanosti s istočnjačkom introvertnom filozofijom.
Oslobođenje intelekta (neohumanizam) podrazumijeva svekoliku borbu protiv raznih dogmi i materijalizma.
Razvoj neohumanizma sastoji se od tri stupnja:
1. Duhovnost (predanost) kao kult – odvija se na fizičkoj, psihičkoj i duhovnoj razini.
2. Duhovnost (predanost) kao bit – odvija se na psihičkoj i duhovnoj razini.
3. Duhovnost (predanost) kao misija – odvija se na duhovnoj razini.
"Ljudski intelekt treba se osloboditi svih vrsta okova, svih vrsta dogmi."
Prabhát Raiņjan Sarkar
