PROUT

PROUT, Progresive Utilization Theory ili učenje o progresivnom (naprednom, održivom op.prev.) korištenju je socio-ekonomska teorija kojoj je svrha dokidanje ekonomskog izrabljivanja, društvene nepravde i okolišne neodrživosti na kojima se temelje sadašnji (kapitalistički i komunistički) ekononomski modeli u svijetu. Stoga PROUT stremi osiguravanju osnovnih uvjeta za razvoj ljudskog društva.

PROUT se zalaže za 3 modela vlasničkih odnosa unutar jedinstvene nacionalne ili globalne ekonomije.

1. Državno (javno) vlasništvo nad sirovinama i baznom industrijom. Izvori voda, goriva, ruda, šumsko bogatstvo, temeljne industrijske grane poput čeličana, energetskog sustava i sl. ne smiju biti u privatnom vlasništvu. Njima mora upravljati        država u javnom interesu te sve ostale potrošače i korisnike temeljnih sirovina, energije i sl. opskrbljivati po razumnim (stalnim i planski dogovorenim) cijenama. Na taj način država osigurava stabilnost tržišta temeljnih sirovina i energenata, a ostalim privrednim subjektima osigurava jednakost na tržištu.

2. Zadružno vlasništvo predstavlja najvažniji naglasak PROUTističkog modela. Najveći dio nacionalne (i globalne) ekonomije treba biti u zadružnom vlasništvu. PROUTistički modela zadrugarstva je poseban po tome što zagovara pravo zaposlenika na udio u dobiti poduzeća u kojima rade.
   
   Danas zaposlenici za svoj rad dobivaju plaću, no PROUT zagovara da povrh plaća svaki zaposlenik mora imati i pravo na udio u dobiti svojeg poduzeća. Tako se potiče motivacija, osjećaj pripadnosti i vlasništvo zaposlenika nad poduzećima u kojima rade.
   
   PROUT zagovara 4 stupnja/vrste/omjera zaposleničkog sudioništva u dobiti svojeg poduzeća:
   
   Prvi stupanj predstavlja 50:50 podjele dobiti između rada i kapitala (zaposlenika i vlasnika tvrtke). Drugi stupanj predstavlja povećanje zaposleničkog udjela na 75:25 u pravu na dobit vlastite tvrtke. Treči stupanj predstavlja 100% podjelu dobiti tvrtke samo onima koji u njoj trenutno rade (i stvaraju tu dobit), ali uz materijalno i financijsko obeštećenje vlasnicima*. Drugim riječima, ova faza znači ukidanje privatnog vlasništva nad proizvodnim sredstvima, ali podrazumijeva i razumnu naknadu prijašnjim vlasnicima. Nakon ovoga nastupa četvrta, zadnja i konačna faza razvoja PROUTističkih zadružnih odnosa u kojima 100% dobiti poduzeća bez ikakvih ostataka i obaveza biva dijeljano zaposlenicima povrh njihovih plaća.
   
   Ovaj model zaposleničkog suvlasništva nad poduzećima nije nov. Osnivač PROUT-a P.R.Sarkar napominje činjenicu da je on prvi put primjenjen uspješno već u 19.st. u Velikoj Britaniji, gdje su stvorene uspješne proizvođačke i potrošačke zadruge tog tipa, a u kojima je sva dobit pripadala zaposlenicima (sukladno njihovom radnom mjestu) ili kupcima u potrošačkim zadrugama (sukladno ostvarenom godišnjem prometu u takvoj zadruzi). Ono što predstavlja vrijednost i doprinos PROUT-a na polju navedenog zadružnog upravljanja jeste činjenica da je ovu (već poznatu) zadružnu strukturu uklopio u jedan širi makor-ekonomski model i jasno je odredio u odnosu na javno i privatno vlasništvo. Osim toga, PROUT daje strategiju postupnog povećanja zaposleničkog sudioništva u dobiti, sve do potpunog vlasništva nad poduzećima.
   
   PROUT naglašava da glavnina nacionalne ekonomije treba biti ustrojena po ovom modelu. Sva veća poljoprivredna proizvodnja, sva veća nacionalna industrija (osim primarne, koja je u javnom vlasništvu), svi veći bankarski i trgovački sustavi trebaju biti ustrojeni kao ovakvi oblici zadruga kroz koje se sva dobit vraća zaposlenicima (poljoprivredne ili industrijske zadruge), kupcima (potrošačke zadruge) ili štedišama (bankarske zadruge).

3. Privatno vlasništvo treba biti ograničeno na mala i srednja poduzeća* PROUT dopušta privatno vlasništvo, ali ako poduzeće preraste obim malog ili srednjeg poduzeća, ono mora preći u prvu fazu PROUTističke zadruge.
   
   Tako PROUT zagovara što veću održivost nacionalne (i globalne) ekonomije, koja se postiže na način da se dobit (koju ostvaruju gore nabrojani dijelovi privrede) u što većoj mjeri prelijeva/vraca nazad u zajednicu i pripadne narodu. Malim i srednjim poduzećima ili uslugama uglavnom upravljaju lokalni ljudi, pa PROUT dopušta privatno vlasništvo nad njima. Veliki prerađivački, trgovački ili bankarski sustavi svoju dobit dijele zaposlenicima, kupcima ili štedišama, pa se i njihova dobit ustvari uglavnom vraća nazad u zajednicu. Dok bazna industrija (energetika i sirovine) služi za punjenje državnog proračuna i ponovno prelijevanje tih sredstava u socijalne i ostale fondove koje financira država. Ovaj makro-ekonomski model je P.R.Sarkar nazvao PROUT ili progresivni socijalizam.
   *kod obeštećenja (bivših) vlasnika u 3. fazi razvoja PROUT zadruga vlasnicima se daje naknada do visine dopuštenog privatnog vlasništva.
   
   Zbog svega toga P.R.Sarkar kaže da PROUT stermi političkoj centralizaciji (što znači jačanju političkog sustava koji odlučuje o visini dopuštenog privatnog vlasništva), ali ekonomskoj decentralizaciji (što znači davanje ekonomske snage narodu kroz sudioništvo u dobiti). Na taj način se osigurava ekonomska moć društva, a narod se osposobljuje za političko sudjelovanje i donošenje kolektivnih odluka.

ULOGA DUHOVNIH I MORALNIH REVOLUCIONARA:

Da bi se taj proces mogao nesmetano odvijati, P.R.Sarkar naglašava ulogu jedne nove vrste društvenih vođa.

Oni nisu neka nova vladajuća klasa, jer po PROUT-u i ne mogu postati neki novi privatni vlasnici nacionalne ekonomije i bogatstava, nego predstavljaju moralno i duhovno vodstvo. Njihova uloga je olakšavati navedene društvene procese i osiguravati pravednost. U tome se vidi još jedna decentraliziranost PROUTističke vizije, jer ova nova vrsta duhovnih i moralnih vođa treba biti prisutna na svakoj razini,od lokalne do državne. P.R.Sarkar naglašava da svatko od nas treba postati takva duhovna, moralna i liderska osoba koja će u svojoj zajednici osiguravati izravno sudjelovanje građana u donošenju političkih odluka (politička demokratizacija), kao i sudjelovanje zaposlenika u dobiti svojih poduzeća (ekonomska decentralizacija).

LOKALNE/NACIONALNE VLADE

PROUT se zalaže za ustavno jamčenje osnovnih životnih potreba (hrane, odjeće, stanovanja, liječničke zaštite i obrazovanja) koje svaka progresivna socijalistička tj. PROUT vlada treba osigurati svojim građanima. Besplatno školstvo i zdravstvo za sve na trošak države, dok osnovne prehrambene namirnice, odjeća i stanovanje treba biti dostupno svima kroz zaštićene cijene i ostale pogodnosti PROUT-a kao što su jačanje ekonomske snage građana preko sustava prelijevanja dobiti zaposlenicima, potrošačima i sl.P.R.Sarkar jasno kaže da je glavno mjerilo životnosti jednog društva kupovna moć njegovog stanovništva. Stoga je cijeli PROUT sustav usmjeran na ekonomsku decentralizaciju, iskorijenjivanje izrabljivanja, ekonomsko osnaživanje građana i time povećanje životnog standarda (kupovne moći) građana. Sredstva koja država dobiva korz vlasništvo nad primarnom industrijom se dodatno usmjeravaju u financiranje javnog sektora (znanosti, školstva, zdravstva, infrastrukture i sl.).

SVJETSKA VLADA**

Sada kada je jasno da se PROUT zalaže za apsolutnu decentarlizaciju ekonomske moći, postaje jasno da se u takvom decentraliziranom svijetu, u kojem nema više suprostnosti između rada i kapitala, nadnice i dobiti, stremi ka osnivanju nove svjetske vlade zasnovane na načelima progresivnog (naprednog) socijalizma ili PROUT-a. Ova vlada predstavlja političku centralizaciju ekonomski decentraliziranog svijeta. Drugim riječima, u svijetu u kojem sva dobit pripada narodu (zaposlenicima, potrošačima i sl.), a ekonomska snaga ostaje u rukama lokalnih zajednica – nova svjetska vlada treba osigurati političko predstavljanje svih građana svijeta.

** termin svijetska vlada se ne odnosi na kapitalisticko-liberalnu svjetsku vladu, nego na globalnu progresivno socijalisticku vladu (federaciju PROUT zajednica) koja provodi decentralizirani ekonomski model svjetske privrede i drustvenog samoorganiziranja

Ovo su osnovni naglasci PROUT-a, a za daljnje informacije se obratite izravno na mail adresi prout@anandamarga.hr

"Vaša budućnost ne događa se sama od sebe – vi je stvarate načinom na koji mislite i djelujete."

Prabhát Raiņjan Sarkar